PREOBRAZBENA SNAGA USKRSNE VJERE
Za evanđelje ove nedjelje imamo Lukinu verzija Isusova uskrsnog naloga. Učenici susreću uskrsnulg Gospodina koji je ispunjenje Pisma i dobivaju nalog da u njegovo ime propovijedaju obraćenje i oproštenje grijeha u Izraelu i svim poganskim narodima. Tako se Isusovo poslanje oproštenja i pomirenja nastavlja po zajednici njegovih sljedbenika. Slaveći ovaj Dan Gospodnji, obnovimo vjeru da uskrsni događaj donosi u svijet novi poredak pokajanja, oproštenja i pomirenja.
Prvo čitanje (Dj 3,13-15.17-19)
Ovo je Petrov govor narodu u Jeruzalemu nakon što je u ime uskrsnulog Krista ozdravio uzetoga pred hramskim vratima. Petar je ovo govorio dok je ozdravljeni bolesnik još stajao uz njega, sav radostan i zahvalan. On ne osuđuje one koji su Isusa odbacili odrekavši se Sveca i Pravednika i zatraživši ubojicu. Uvjerava ih da su zlo postupili te im pokazuje da postoji šansa za obraćenje i kajanje. Svjedoči Božje milosrđe i oproštenje te poziva slušatelje da prihvate istinski život vjerom u Isusa, Slugu Božjega i Začetnika života zato što se na njemu ispunjaju proroštva dana preko proroka.
Drugo čitanje (1 Iv 2,1-5a)
Uzeto je iz Prve Ivanove, koja je pisana u vremenu grčke kulture, kada su neki članovi Crkve smatrali da posjeduju posebno znanje o Bogu koje ih izuzima od običnih moralnih propisa. Neka nitko ne bude umišljen da Boga “poznaje” i priznaje ako ne vrši njegovih zapovijedi. Idealno bi bilo izbjegavati svaki grijeh, ali oni koji iz slabosti sagriješe neka se pouzdaju u milosrdnog Boga koji raskajanima oprašta. Uskrsnuli Krist je naš posrednik pred Bogom.
Obraćenici mogu donositi oproštenje i nadu (Lk 24,35-48)
Uskrsnuli Krist prigodom ukazanja Jedanaestorici prema Mateju traži od Apostola i kasnijih sljedbenika da čine njegovim učenicima sve poganske narode tako što će im naviještati Isusova djela i riječi i krštavati ih na ime Oca, Sina i Duha Svetoga (Mt 28,16-20). Prema Marku trebaju propovijedati evanđelje svakom stvorenju i krštavati one koji povjeruju (Mk 16,14-18). Prema Ivanu, Isus udahnjuje apostolima Duha čineći ih dionicima svoga eshatonskog života i zadužuje ih da ljude uključuju u opraštanje koje teče iz uskrsnog otajstva (Iv 20,19-23). Za današnje evanđelje imamo uskrsni nalog prema Luki. U svim uskrsnim ukazanjima Isus omogućuje učenicima da ga prepoznaju kao Živoga i šalje ih da nastavljaju njegovo poslanje u Palestini i među poganskim narodima. U Lukinoj verziji Isus naglašava ispunjenje Zakona, Proroka i Psalama u svemu što je on činio, govorio i pretrpio. Zatim nastavlja da je srž Pisma u ime patničkog i proslavljenog Mesije propovijedati obraćenje i oproštenje svim narodima, počevši od Jeruzalema. Luka time pokazuje da je po njegovu shvaćanju bit Isusova pokreta i poslanja obraćenje, oproštenje i pomirenje.
Učenici na početku ne vjeruju da je Prikaza njihov Učitelj, i zato ih On poziva da opipaju tragove rana na njegovim rukama i nogama. Uvjerivši se da jest On, još ne mogu od radosti vjerovati da je zauvijek živ. Po uvjerenju Luke i prve Crkve preobraženi Krist zadržao je nakon uskrsnuća pravo ljudsko tijelo, ali ono više nije vezano prostorom i vremenom kao smrtnici. Isus je svojim tijelom pobijedio grijeh i smrt a to je obećanje i zalog svima koji u njega vjeruju. Spasenjsko značenje Isusove smrti i uskrsnuća izlazi iz Pisama koje su Židovi Lukina vremena dijelili na Mojsijev zakon, Proroke i Psalme. “Otvaranjem pameti” kod učenika Isus je omogućio da shvate ne samo umom nego i da prihvate srcem ono što se s njime dogodilo te da se ohrabre za nastavak njegova poslanja. Zastrašene Galilejce koji su bježali od saslušanja i križa pretvara u hrabre svjedoke.
Nakon što se dao prepoznati i nakon što je kukavice preobrazio u hrabre svjedoke, Isus ih šalje da u njegovo ime propovijedaju obraćenje i oproštenje. Luka u svom evanđelju i Djelima apostolskim upotrebljava dva grčka izraza za ono što na hrvatski prevodimo s “obraćenje”. Prvi je metanoia, preslaganje vrijednosti, predomišljanje, promjena uvjerenja nakon što čovjek otkrije nešto važno i lijepo čemu do tada nije poklanjao dostatnu pozornost. Drugi je epistrofe, promjena ponašanja, povratak iz grijeha u kreposni život. Ovdje je upotrijebljen izraz metanoia, ali se zapravo radi o dvije strane jednog procesa: odustajanje od nečeg nevažnog i grešnog te pristajanje uz Boga i življenje u skladu s Božjim planom o spasenju. Oba ova procesa traže i prate osobnu vjeru. Vjera i obraćenje su Božji darovi slobodnim ljudskim osobama. Po uskrsnulom Kristu Bog nudi obraćenje i oproštenje Izraelu i svim narodima. Ovo obraćenje, praćeno vjerom, na vanjski se način izražava krštenjem na ime Kristovo, a time ljudi usvajaju ono što Bog nudi po Kristu raspetom i uskrsnulom.
Obraćenje i oproštenje po Lukinu uvjerenju označuju radost otkrića smisla života, unutarnji mir i spremnost na humane odnose s bližnjima. Zato je uz Isusovo rođenje, javno djelovanje i uskrsnuće vezan dar mira (usp. Lk 2,14; 19,38; Dj 10,36). Isus je i navjestitelj Boga koji oprašta, koji se raduje povratku izgubljenih sinova i kćeri (usp. Lk 15, tri parabole o radosti nad nečim što je bilo izgubljeno pa nađeno: izgubljena i nađena ovca, izgubljena i nađena drahma, izgubljeni i nađeni sin – ove parabole donosi jedini Luka!). Obraćenje je trajno učenje da se nosimo s problemima života, preslaganje svoga uma i srca u skladu s Božjim planom o nama osobno i o svijetu oko nas. Obraćenje i oproštenje daju nam snagu da duhovno rastemo, da pozitivno reagiramo na osobe i događaje oko nas i da se mijenjamo na bolje. Oni koji se kaju i obraćaju mogu u svijet oko sebe unositi Božje oproštenje i nadu. Uskrsnuli zadužuje učenike i kasnije vjernike da u svijetu budu svjedoci njegovih djela i riječi. Osposobljava ih i zadužuje da u svakom događaju i stanju gledaju Božju ruku. Uskrsna vjera i obraćenje preobražavaju nas da u svakom susretu s ljudima gledamo Božju sućut i milosrđe, od odgajanja djece do socijalnih i političkih služba. Uskrsna nam vjera govori da uvijek postoji razlog za nadu, i u najmučnijim trenutcima života. Danas se otvorimo preobražavajućoj snazi uskrsne vjere te zahvalimo Bogu za dar obraćenja i oproštenja koji možemo svjedočiti drugim ljudima. Prvenstveno tako što ćemo biti dosljedni sljedbenici uskrsnulog Krista.
Pitanja za tiho razmišljanje: 1. Imajući na umu svoju obitelj i društvenu sredinu, kako mogu bolje svjedočiti svoju vjeru u uskrsnulog Krista? 2. Sjećam li se kojeg događaja u mom ljudskom i vjerničkom životu kada je patnja i nepravda preobražena u nadu i pravdu?
MOLITVA VJERNIKA NA TREĆU USKRSNU NEDJELJU U GODINI B
Svećenik:
Zahvalni Bogu što nas je obdario uskrsnom vjerom u Krista koji zove sve ljude na obraćenje i svima nudi Božje oproštenje, uputimo sada svoje zajedničke prošnje.
Čitač:
- Za Crkvu, sastavljenu od slabih i grešnih ljudi: da usavršiš i ojačaš ono što slabi ljudi ne mogu, molimo te…
- Za ljude u svijetu koji traže istinsku sreću i blagostanje: da uvide kako nema prave sreće bez obraćenja i pomirenja s Bogom i s ljudima, molimo te…
- Za sve koji trpe siromaštvo, bolest i odbačenost: da ih u njihovoj nevolji podržiš u ljudskoj i vjerničkoj nadi, molimo te…
- Za vjeroučitelje u našem školskom i župnom vjeronauku te za profesore na našim teološkim učilištima: da sami žive ono što drugima tumače, molimo te…
- Za naše pokojne rođake i dobrotvore i za sve vjerne mrtve: da ih pridružiš gozbi života vječnoga, molimo te…
Svećenik:
Nebeski Oče, zahvaljujemo Ti za dar uskrsne vjere i oproštenja u Kristu Isusu. Daj nam da svojim životom potičemo ljude na obraćenje i budemo svjedoci oproštenja koje svima nudiš. Jer Ti živiš i kraljuješ uvijeke vjekova.
