NAZARETSKA DJEVICA - MESIJINA MAJKA
Čitanja i molitve četvrte nedjelje došašća skreću pažnju sabrane zajednice na Mesijinu majku. U prvom čitanju Bog preko proroka Natana obećava Davidu da će mu sagraditi dom time što će zauvijek biti s njegovim Potomkom. U evanđelju Luka donosi navještenje Mariji kojim se počinje ispunjavati to Božje obećanje. Zborna i darovna molitva Mise izražavaju vjeru Crkve o utjelovljenju Sina Božjega i njegovoj djevičanskoj Majci. Svećenik slavitelj ove nedjelje uzima drugo predslovlje došašća sa sažetkom povijesti spasenja: “Njega su naviještali svi proroci. Djevica ga Majka neizrecivom ljubavlju nosila”.
Prvo čitanje (2 Sam 7,1-5.8-11.16)
Ovaj događaj iz povijesne knjige Druge Samuelove je proročanstvo o budućem Mesiji iz “doma” Davidova. Oko god. 1000.pr. Kr. kralj David odlučuje sagraditi Bogu “dom” ili hram, a Bog mu po proroku Natanu poručuje neka to ne čini zbog svoje ratničke karijere, ali mu obećava Potomka uz kojega će biti zauvijek. Kad je god. 587. pao Jeruzalem pod babilonsku okupaciju, nestali su iz povijesti Izraela kraljevi iz loze Davidove, ali su Židovi nastavili vjerovati u budućeg Mesiju kao duhovnog vladara i idealnog Davidova potomka. Sa sv. Lukom i drugim kršćanima prve Crkve mi vjerujemo da je Marijin Sin taj idealni Davidov izdanak.
Drugo čitanje (Rim 16,25-27)
Ovo je zaključak Poslanice Rimljanima u kojem Pavao iskazuje zahvalnost Bogu za otajstvo Isusa kao Mesije kojega su starozavjetni proroci najavili a Bog ga u svojoj mudrosti očitovao svim narodima i zove ih na poslušnost vjere.
Marijino prepoznavanje i naše vršenje volje Božje (Lk 1,26-38)
Misne molitve ove nedjelje i Luka u evanđelju što smo ga s vjerom saslušali zovu nas na razmišljanje o Mariji kao Majci obećanog Mesije te njezinu prepoznavanju i vršenju volje Božje. Ovaj prizor iz evanđelja možemo nazvati zgodom o navještaju rođenja koja podjseća na neke slične zgode u Starom zavjetu. U povijesti spasenja posebni izaslanik Božji najavljuje rođenje ključnih osoba. Tako u Knjizi postanka 18,1-15 tri tajnovita putnika najavljuju Abrahamu i Sari rođenje Izaka koji će bit sin Božjeg obećanja. U Knjizi o sucima 13,1-25 anđeo Gospodnji najavljuje Manoahovoj ženi rođenje Samsona. U Prvoj Samuelovoj 1,9-19 svećenik Eli u svetištu koje se nalazilo u mjestu Šilo obećava Ani kako će joj Bog Izraelov uslišiti molitvu da rodi sina.
Luka je u svom evanđelju donio najavu rođenja Ivana Krstitelja kao Mesijina Preteče. U toj zgodi istaknuo je kontinuitet Izraelove povijesti i nade (Lk 1,5-24). U najavi Isusova rođenja ističe korjenitu novost Božjeg spasonosnog djelovanja. Prizor se miče iz Judeje, koja je bila središte židovskog nacionalnog života i bogoslužja s hramom kao jedinim zakonitim mjestom prikazivanja žrtava (bogoslužje Riječi moglo se održavati po svim sinagogama u domovini dijaspori), u Galileju koja je bila zabačena pokrajina na području uz pogane. Marijin sin bit će ne samo “doista velik pred Gospodinom”poput Ivana (Lk 1,14) nego će se; zvati “Sin Svevišnjega” u novom smislu, drugačijem od kraljeva, proroka i pobožnih Izraelaca. Ivan se mogao roditi tako što je Bog njegovu majku Elizabetu ozdravio od neplodnosti, Mesiju će roditi Majka-Djevica. Ivan će u majčinu krilu biti napunjen Duhom Svetim, Isus je začet snagom Duha Svetoga. Ivan će biti prorok, a Isus kraljevski Mesija.
Anđeo pozdravlja Mariju s “Haire keharitomene – raduj se ti koja si veoma omiljela (Bogu)”. Omiljela radi odabranja da bude Mesijina Majka. Ona doslovno odgovara: “Evo ropkinje Gospodnje!” Grčkom riječju “ropkinja, sluškinja” Luka ovdje preriče hebrejski izraz za Izraelce kao sluge i sluškinje Boga saveznika kojemu pobožni Židovi služe svim svojim bićem. Za Luku je Marija ovdje slika budućih Isusovih učenika. Njezino tjelesno materinstvo je jedinstveno i neprenosivo na druge, ali njezino duhovno materinstvo i poslušnost Bogu proteže se na sve koji joj žele biti slični. “Neka mi bude po riječi tvojoj!” je izraz Marijine vjerničke poslušnosti. Iako je zbunjena i ustrašena, svojim “da” očituje vjeru i povjerenje.- Luka će kasnije u događajima Isusova djetinjstva prikazati kako Marija “u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svom srcu” (Lk 2,19.51). U 11,27-28 prikazat će ženu iz puka koja je, diveći se Isusovim riječima i djelima, uskliknula: “Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao!” Isus je prihvatio ovu pohvalu njemu i njegovoj Majci, ali ju je dopunio: “Još blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je!” Prema Isusovu učenju i postupanju, osluškivanje riječi Božje i vršenje volje Božje važnije je od biološke povezanosti s njime. Marija je velika po svom tjelesnom materinstvu, ali je još veća u pomaganju Isusu da volju Božju otkrije u konkretnim događajima svoga svakodnevnog života i da je vrši. S Isusom je volju Božju tražila i vršila.
Stoga je Majka učitelja Isusa uzorna sljedbenica svoga Sina, prva učenica svoga Sina. Puno učeništvo moguće je tek kad Isus izvrši svoje poslanje i pošalje učenike da nastavljaju njegovo djelo u povijesnom svijetu. Vjernički hod za Isusom, učeništvo u biblijskom smislu, počinje u Isusovu mesijanskom djelovanje te se nastavlja uz križ i na uskrsno jutro. Neki od učenika posrnut će pred kušnjama (Lk 22,31-32). Mariji će Šimun u hramu najaviti da će joj mač boli probosti dušu (2,34). Fizičko materinstvo neće je poštedjeti od otkrivanja zbiljskog Isusa i učenja o Isusu, ali ona je to vjerno prihvaćala, jer je ponizna i vjerna sluškinja Gospodnja i služiteljica Sinova koja razmišlja nad događajima spasenja. Taj će je stav uvesti u središte poslije-uskrsne Crkve. Evo, Luka tako predstavlja Mesijinu Majku i divi joj se. Tako želi da je gledamo i da joj se divimo mi današnji kršćani. Ne samo divimo nego i da je nasljedujemo. Neka Marija Majka našega Spasitelja zagovora sve nas kako bismo postajali sve poslušniji sluge i sluškinje Gospodnje, njezina duhovna braća i sestre koji s njom traže i prihvaćaju volju Božju u konkretnim prilikama osobnog i zajedničkog življenja.
Pitanja za tiho razmišljanje: 1.) Na kojim mjestima i u kojim osobama moga života mogu s Marijom prepoznavati prisutnoga Boga? 2.) Kako u svojim životnim okolnostima mogu nasljedovati Mariju, djevičansku Majku ali i vjernu učenicu Krista Gospodina?
MOLITVA VJERNIKA NA ČETVRTU NEDJELJU DOŠAŠĆA U GODINI B
Svećenik:
Spremajući se da i ove godine proslavimo Božić kao blagdan Kristova rođenja i spremni da nasljedujemo vjeru Kristove Majke, uputimo Bogu svoje zajedničke molbe.
Čitač:
- Za svetog Oca Ivana Pavla II: da mu udijeliš dobro zdravlje i svjetlost Duha Svetoga pri vršenju njegove službe u Crkvi i svijetu, molimo te…
- Za državne poglavare i političke predstavnike svih razina: da promiču zajedničko dobro svih ublažujući fizičke i socijalne nevolje građana koji su ih izabrali, molimo te…
- Za sve trudnice i zdravstvene djelatnike koji im pomažu: da podupiru rađanje novih ljudskih bića i da se brinu za tjelesno i duševno zdravlje rođenih, molimo te…
- Za nemoćne i stare u obiteljima, domovima i bolnicama: da oni koji ih dvore postupaju prema njima s poštovanjem i ljubavlju, molimo te…
- Za usamljene, odbačene i zaboravljene u društvu i obiteljima: da ovog Božića dožive blizinu Boga i ljudi, molimo te…
- Za one koji su nedavno umrli i za sve koji su njihovom smrću pogođeni: da pokojnima udijeliš život vječni a živima utjehu vjere, molimo te…
Svećenik:
Svemogući Bože, u svojoj providnosti izabrao si nazaretsku Djevicu Mariju za Majku svoga Sina i pokazao nam u njoj uzor vjere. Daj nam da po njezinu zagovoru sazrijevamo u vjeri prihvaćajući i vršeći tvoju volju u konkretnim okolnostima osobnog i zajedničkog života. Koji živiš i kraljuješ uvijeke vjekova.
