PRAVDA I MILOSRĐE PRI VRŠENJU STALEŠKIH DUŽNOSTI
U evanđelju Luka predstavlja Krstitelja koji propovijeda evanđelje kao što će kasnije činiti Gospodin Isus (Lk 3,18; 4,18.43; 7,22; 8,1; 20,1). Sastavni dio Krstiteljeva evangeliziranja je staleška propovijed upućena mnoštvu, carinicima i vojnicima koji su došli primiti pokorničko krštenje u znak priprave za Mesijin nastup. Na otvaranje evanđelju što ga propovijedaju Krstitelj i Gospodin Isus spadaju pravda i milosrđe u vršenju staleških dužnosti. Treću nedjelju Došašća Crkva u BiH te u Hrvatskoj posvećuje Caritasu. Za ovu godinu biskupi BiH skreću pažnju vjernika na invalide te nas podsjećaju da je svaki invalid potpuni čovjek i mole da s poštovanjem uvažavamo stavove, mišljenje i potrebe invalidnih osoba. I to spada na humano milosrđe.
Prvo čitanje (Sef 3,14-18a)
Ovo je psalam kojim prorok iz vremena reforme u doba kralja Jošije (640.-609. pr. Kr.) zove na radost zbog skore Božje intervencije. Bog već boravi u svom narodu i uspostavlja narušenu pravdu. On će “kliktati radosno” nad obnovljenim Jeruzalemom “kao u dan svečani”. Ovaj proročki tekst podsjeća na Izaijino proročanstvo o Emanuelu po kojemu će Bog trajno boraviti u svome narodu. Sadašnje radovanje zbog budućeg spasenja motivira vjernike na strpljivo podnošenje nevolja života i svakodnevno otkrivanje Božje prisutnosti među nama. A to je smisao adventskog iščekivanja.
Drugo čitanje (Fil 4,4-7)
U ovom odlomku Pavao zove na vjerničku radost i blagost među ljudima drugačijih uvjerenja zato što je “Gospodin blizu”. Izvorno se to odnosilo na dvije zaslužne žene zajednice krštenih u Filipima koje su se zajedno s Pavlom trudile oko evanđelja, a kasnije se posvađale tako da su njihovi zategnuti odnosi škodili Isusovoj stvari u njihovu gradu. Pavao ih zove na pomirenje kako bi zajedno s ostalim članovima zajednice očitovale Božju prisutnost. Bog je blizu po Uskrslom Kristu koji se uvijek utjelovljuje među svojim vjernicima.
Staleška pravda državnih službenika i humano milosrđe svih građana (Lk 3,10-18)
Pri završetku današnjeg odlomka, Sv. Luka zove djelovanje Ivana Krstitelja navješćivanjem evanđelja narodu. Za “narod” upotrebljava grčku riječ laos što u njegovu načinu izražavanja označuje saveznički Narod Božji, a za “naviještati evanđelje” grčki glagol euangelizo koji znači “izvikivati radosnu vijest koja se tiče svih, obznanjivati nešto na opće dobro”. Istim glagolom Luka kasnije prikazuje Isusovu propovjedničku djelatnosti (4,18.43; 7,22; 8,1; 16,16; 20,1). Evanđelje o kraljevstvu Božjem je vijest da je Bogu stalo do svih ljudi te da je u svakoj životnoj situaciji moguće ostati otvoren Bogu i bližnjima.
Jedini Luka u građi o djelovanju Krstitelja donosi i njegovu stalešku propovijed, što je znak da po uvjerenju ovog obraćenog Grka kraljevstvo Božje zadire u socijalne odnose među ljudima. Krstitelj traži socijalnu pravdu i humano milosrđe u znak obraćenja Bogu i ljudskoj braći i sestrama. Na upit mnoštva, “Što nam je činiti?” odgovor je pozitivni program obraćenja: tko ima dvije haljine neka podijeli s onima koji nemaju i u koga ima hrane neka učini isto. Prema Krstitelju i Isusu, obraćenje jest unutarnji čin savjesti svakog pojedinca, ali se ono očituje izvanjskim poboljšanjem moralnog ponašanja. Obraćenje i pokajanje ne postiže se samo prinošenjem žrtve i drugim strogo vjerskim činima nego brigom za grešnu braću i sestre. Radost darovanog oproštenja prerasta u djelotvornu ljubav koja stavlja na raspolaganje materijalna dobra, kao što su odjeća i hrana. Kasnije će u Lukinu evanđelju biti prikazan primjer Zakeja koji daje polovicu svoga imanja siromasima dirnut Isusovim ulaskom u njegovu kuću (19,8).
Krstitelj poziva carinike i vojnike na pravedno postupanje prema sugrađanima. Carinici su bili poreski činovnici koji su radili u prilog okupatorskoj vlasti i zato su bili prezirani kao kršitelji vjerskih i etičkih norma. Krstitelj i Isus pružaju i njima šansu. Isus preokreće ustaljene predrasude. Kao što carinici odgovaraju na Krstiteljevo propovijedanje tako će kasnije odgovarati na Isusovo djelovanje (usp. Lk 5,27.29-30; 7,29.34; 15,1; 18,10-13). Krstitelj i Isus ne traže od poreznika da promijene svoje zanimanje nego srce i stavove: “Ne utjerujte više nego vam je određeno!” Moguće je pošteno i pravedno obavljati i tu službu. Svi trebamo državu koja će garantirati socijalnu pomoć đacima, penzionerima, bolesnima, invalidima a poreze vješto izigravamo i uz to preziremo one koji poreze ubiru. Kao vjernici.
Vojnici koji su došli uključiti se u Krstiteljev program pokore i obraćenja bili su vjerojatno Židovi koji su služili u oružanim snagama Heroda Antipe. I njih je puk prezirao zato što su nametali vršenje rimskih propisa u židovskoj zemlji. Samim dolaskom na pokorničko krštenje oni najavljuju preokret stereotipskih očekivanja. Luka će kasnije prikazati dva druga vojna časnika koji na Isusov pokret odgovaraju pozitivno: jedan u Kafarnaumu (7,1-10) a drugi pod križem (23,34). Vojnici ne bi smjeli nanositi nasilja ni lažno prijavljivati nevine sugrađane, a uz to bi morali biti zadovoljni svojom plaćom. Krstitelj i Isus time smatraju da je vojska potrebna te da je i tu službu moguće vršiti časno i pravedno.
Pitanje “”Što nam je činiti?” ponavlja se tri puta u današnjem evanđelju. Ponavljamo ga svi mi koji slavimo ovu adventsku nedjelju. Pravedno obavljanje staleških dužnosti i humano milosrđe bitni su dio priprave na Mesijin dolazak i na proslavu Kristova rođenja. Pod humanim milosrđem mislimo na pomoć rubnima, bolesnima i siromašnima, ali pomoć koja ne ucjenjuje niti vrijeđa nego poštuje ljudsko dostojanstvo takvih osoba, bez obzira na njihovu dob, naobrazbu, zanimanje, vjeru i nacionalnost. Ovu nedjelju slavimo kao nedjelju Caritasa i biskupi nas zovu na solidarnost prema invalidima u našim obiteljima, školama, zdravstvenim ustanovama i društvu. Biskupi kažu: “Jedino je iskren i ispravan onaj govor o osobama s invaliditetom koji u potpunosti uvažava stavove i mišljenje, savjete i iskustvo invalidnih osoba kao i onih koji o njima skrbe. Ništa o osobama s invaliditetom bez osoba s invaliditetom! Jedino je tako moguće ostvariti podršku obiteljima invalidnih osoba, institucijama i zavodima koji za njih skrbe, uključiti ih u širu zajednicu i omogućiti im ravnopravnost u obrazovanju i zapošljavanju”. Na takav, dugoročni i maštoviti program staleške pravde i humanog milosrđa zove nas današnja liturgija.
Pitanja za tiho razmišljanje: 1. Jesam li se s Krstiteljem spreman zalagati se za Božju pravdu čineći u svojoj sredini ono što je pravedno i pomažući potrebnima? 2. Uzimam li sebi dovoljno vremena da pitam: “Što mi je činiti?”
MOLITVA VJERNIH NA TREĆU NEDJELJU DOŠAŠĆA U GODINI C
Svećenik:
U radosnoj nadi uputimo svoje prošnje Gospodinu koji dolazi uspostaviti pravdu i spasiti nemoćnike.
Čitač:
- Za karitativne ustanove Crkve i humanitarne organizacije u svijetu: da njihovi djelatnici i štićenici očituju radost Božje prisutnosti među nama, molimo te…
- Za našu domovinu i sve države današnjeg svijeta: da građani i demokratski izabrani politički predstavnici pouzdano i hrabro traže pravdu i mir za sve, molimo te…
- Za izbjeglice i invalidne osobe kod nas i u svijetu: da prepoznaju i prihvaćaju ljubav Božju u djelima i riječima onih koji im pomažu, molimo te…
- Za nas ovdje sabrane: da nam priprava za Božić bude vrijeme zbližavanja s onima od kojih smo se udaljili i koji nas trebaju, molimo te…
- Za pokojnike iz naših obitelji i župa: da svi koji su umrli u miru Kristovu uđu u vječno prebivalište s Bogom, molimo te…
Svećenik:
Milostivi Bože, primi ove naše zajedničke prošnje i one koje izgovaramo svaki u svom srcu. Neka tvoj Duh preobrazi naše živote i današnji svijet od razdora u slogu, od bolesti u zdravlje, od pustinje u plodno tlo. To te molimo po Kristu našem Gospodinu.
