MILOSTI PUNA, PONIZNA SLUŽBENICA GOSPODNJA
U katolicizmu je središnja vjerska istina o Majci Isusovoj njezino bogomaterinstvo, jer je njezin Sin pravi Bog i pravi čovjek. Ostale tri istine teku iz njezina jedinstvenog materinstva: 1.) još prije rođenja, Bog ju je pod srcem njezine majke Ane izuzeo od istočnog grijeha; 2.) ona je djevičanska Majka jer njezin Sin nije imao naravnog oca kao druga djeca niti se nakon rođenja Isusa služila svojim bračnim pravom; 3.) ona je na nebo uznesena dušom tijelom po završetku zemaljskog života. Važno je podsjetiti se da pod bezgrešnim začećem BDM naša vjera ne misli trenutak kada je Marija začela Isusa nego trenutak kada je ona bila začeta u braku Joakima i Ane.
Prvo čitanje (Post 3,9-15.20)
Ovo je razgovor između Stvoritelja i prvog ljudskog para koji su odbili prihvatiti svoju ograničenost kao stvorenja te poželjeli postati kao Bog i zato jeli plodove sa zabranjenog stabla. Cilj je razgovora dovesti Adama i Evu do priznanja da su sagriješili te time narušili svoj odnos sa Stvoriteljem, ali i počeli ugrožavati jedno drugo, jer sada vide da su goli. “Drvo spoznaje dobra i zla” je simbol za donošenje mudrih odluka u odrasloj dobi. Slobodni ljudi mogu donositi odluke o sebi, ali su grijehom praroditelja ranjeni i njihove odluke nisu uvijek mudre na dug rok. Savršeni potomak Evin obuzdat će tamu zla te dovoditi ljude kao slobodna stvorenja u sklad sa Stvoriteljem, jedne se drugima i s prirodom. Preko nove Eve i njezina Potomka, izvorna grešnost svih ljudi bit će liječena novom otvorenošću Bogu i bližnjima.
Drugo čitanje (Ef 1,3-6.11-12)
Ovo su dijelovi krsnog himna kojim krštenici prve Crkve zahvaljuju Bogu za milost izabranja i posvećenja u Kristu. Poziv u život tjelesni i duhovni događa se “dobrohotnošću volje njegove, na hvalu Slave njegove”, bez prethodnih zasluga pojedinca ili skupine. Ovim tekstom današnja liturgija gledan Mariju bez grijeha istočnog začetu kao prvu izabranu, ali i potiče krštenike da žive u skladnu s krsnim pozivom i odabranjem – “da budemo sveti i bez mane pred njim”.
Milosti puna službenica Gospodnja (Lk 1,26-38)
Ovaj Lukin izvještaj o navještenju Mariji danas trebamo razmatrati u svjetlu dogme o istočnom grijehu i osobnoj grešnosti svih odrasli ljudi. “Grijeh je prisutan u čovjekovoj povijesti. Bilo bi uzaludno pokušavati za to ne znati ili toj tamnoj stvarnosti davati druga imena…Stvarnost grijeha, i posebno istočnog grijeha, razjašnjava se samo u svjetlu božanske objave. Bez znanja koje nam ona daje o Bogu ne može se jasno spoznati grijeh, pa čovjek pada u napast da grijeh tumači jednostavno … kao neku psihološku slabost, neku zabludu, kao neizbježnu posljedicu nekog neprikladnog društvenog sustava itd. Samo kad se poznaje Božji naum o čovjeku, shvaća se da je grijeh zloporaba one slobode koju Bog daje stvorenim osobama da mogu ljubiti njega i ljubiti se međusobno…Nauk o istočnom grijehu, da tako kažemo, jest ‘naličje’ Radosne vijesti da je Isus Spasitelj svih ljudi, da je svima potrebno spasenje i da je spasenje ponuđeno svima zaslugom Kristovom…Izvještaj o padu (Post 3) upotrebljava slikovit govor, ali izlaže pradogađaj, nešto što se dogodilo na početku ljudske povijesti. Objava nam daje sigurnost vjere da je cijela ljudska povijest označena istočnim grijehom što su ga slobodno počinili naši praroditelji” (KKK 386-389).
Imajući na umu ovaj nauk Katekizma Katoličke crkve za odrasle o biti izvornog grijeha, pogledajmo neke naglaske u današnjem evanđelju. Luka pretpostavlja osnovno znanje svojih povijesnih čitatelja i nas sudionika današnje liturgije o Božjem planu spasenja. U prizoru navještenja Marija je osoba po kojoj se Božji plan počinje ispunjavati u Palestini “u dane Heroda kralja judejskog” i pred popis stanovništva koji je “naredio car August” (Lk 1,5; 2,1). Toj jednostavnoj djevojci u Nazaretu anđeo upućuje značajan pozdrav: “Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” (r. 28). Jer ju je Bog predvidio za Majku Spasiteljevu, izuzeo ju je od sveopće grešnosti već u času njezina zaživljavanja pod srcem majke Ane. Učinio je da prođe kroz djetinjstvo i godine odrastanja, uz duhovnu i tjelesnu pomoć oca Joakima i majke Ane, čuvajući darovanu milost Božju i spremajući se za poslanje o kojemu nije ni slutila. Zato “Gospodin s tobom” u biblijskom načinu izražavanja znači konstataciju i obećanje: Bog jest bio s tobom u dosadašnjem životu i ostat će uz tebe u novoj zadaći na koju te zove.
Anđeo nadalje najavljuje da će Marijino “čedo biti sveto, Sin Božji” (r. 35). U biblijskom načinu izražavanja svetost je izdvojenost iz profanog radi posebne namjene. Sveta mogu biti mjesta, stvari i osobe radi posebne zadaće. Sin Marijin će biti vidljivi znak i uspješno sredstvo Boga među ljudima (Emanuel), trajno povezan s Bogom da bi ljude uzdizao u novo prijateljstvo s Bogom i međusobno. Bit će Sin Božji u punijem smislu od proroka ili pobožnih sunarodnjaka koji u svim radostima i žalostima života ostaju vjerni Bogu. On je očekivani Ženim potomak koji će zmiji satirati glavu, po njegovoj bezrezervnoj poslušnosti Bog će ispraviti neposluh Adama i Eve (usp. 1 Kor 15,45-49; Rim 5,12-21). Da bi Marija mogla biti istinska majka tako svetog sina, Bogu ju je izuzeo od istočnog grijeha u početku zemaljske egzistencije te od osobnih grijeha u djetinjstvu, mladosti i odrasloj dobi.
Marija odgovara anđelu: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi” (r. 38). Ovdje te kasnije na početku svoje zahvalne pjesme (Lk 1,48) Marija se naziva Bojom sluškinjom, u duhu Samuelove majke Ane (1 Sam 1,11). Biblijski vjernici ponosni su što mogu biti sluge i sluškinje Božje slušanjem i vršenjem njegove riječi. Kasnije će Luka zabilježiti zgodu kad rođaci Isusovi iz Nazareta dolaze k Isusu zajedno s njegovom Majkom i traže da ih odmah primi. On odgovara da su njegova majka i braća oni koji riječ Božju slušaju i vrše (Lk 8,19-21) Na kompliment jedne žene iz puka Majci koja je odgojila takvog Sina, Isus je odgovorio da mogu biti blaženiji oni koji zajedno s njime i njegovom Majkom riječ Božju slušaju i vrše (Lk 11,27-28). Marija ovdje oduševljeno pristaje na Božji plan o njoj i njezinu Sinu. Ona je ponizna sluškinja Božja, spremna da surađuje u ostvarenju Božjeg plana spasenja. To je njezin odgovor Bogu koji ju je izuzeo od grijeha, odgovor spremnosti na aktivno doprinošenje Božjem djelovanju u njezinu narodu i time u cijelom svijetu. Na to potiče i nas, sudionike današnje liturgije.
Pitanja za tihu šutnju: 1.) Za razliku od Adama i Eve koji su lažnim izgovorima prešućivali svoju grešnost – priznajem li da sam grešni Božji stvor? 2.) Po uzoru na Mariju, poniznu službenicu Božju, pridonosim li svoj udio ispunjenju Božjeg plana?
MOLITVA VJERNIKA NA SVETKOVINU BEZGREŠNOG ZAČEĆA MARIJINA
Svećenik slavitelj:
Svjesni osobne i zajedničke grešnosti, obratimo se Bogu, koji je u svom planu spasenja Mariju predvidio za Majku svoga Sina i zato je izuzeo od svakoga grijeha, uputimo sada svoje zajedničke prošnje.
Čitač:
- Za Papu i biskupe: da po uzoru na Mariju Crkvu predvode u slušanju i vršenju riječi Božje, molimo te…
- Za župske zajednice u našoj (nad)biskupiji: da pod vodstvom svećenika i drugih pastoralnih djelatnika budu prebivalište Božje u Duhu, molimo te…
- Za narode i države svijeta: da štite i promiču dostojanstvo svake ljudske osobe stvorene na sliku Božju, molimo te…
- Za današnje roditelje i prosvjetne djelatnike: da po Marijinu zagovoru vlastitu djecu i školsku mladež odgajaju s ljubavlju, strpljivošću poštivanjem, molimo te…
- Za nas ovdje sabrane. da nas Marija ponizna službenica Gospodnja i uslužna pomoćnica bližnjih nadahne u služenju bolesnim, nemoćnim i starim, molimo te…
- Za pokojnike iz naših obitelji: da ih primiš u slavu nebesku, u društvu Marije i svih spašenih, molimo te…
Svećenik slavitelj:
Svemogući Bože, Mariju si unaprijed izuzeo od grijeha istočnog kako bi bila dostojna Majka Tvoga Sina i svijetu podarila Spasitelja. Po njezinu zagovoru i primjeru udijeli nam da budemo ponizni sluge i službenice Tvoje koji doprinose Tvome djelu spasenja u današnjem svijetu. Jer Ti živiš i kraljuješ uvijeke vjekova.
