UČENIČKI ČINITI SVE NARODE DIONICIMA KRISTOVE USKRSNE PROSLAVE
Za prvo čitanje u sve tri liturgijske godine imamo Lukin izvještaj o Isusovu uzašašću na početku Djela apostolskih, s predgovorom njegovoj “drugoj knjizi” koju posvećuje istom Teofilu kao i svoje evanđelje (usp. Lk 1,1-4). Od triju mogućnosti ponuđenih za drugo čitanje odabiremo odlomak iz Ef 4,1-13 o jedinstvu krštenika koje je moguće zato što im Duh daje dioništvo na jednoti Boga. Za evanđelje u ovoj liturgijskoj godini imamo uskrsni mandat Kristov kako ga je zabilježio sv. Matej u zaključku svoga evanđelja. U zbornoj molitvi istaknuta je vjera da je “Kristovo uzašašće i naše uzdignuće, jer smo u nadi svi pozvani u slavu, kamo je pred nama ušao Krist, naša Glava”.
Prvo čitanje (Dj 1,1-11)
Luka je na završetku svoje “prve knjige” (Lk 24,46-53) prikazao kako uskrsli Krist uzlazi u stanje proslave već na Uskrs. To ga ne smeta da u Djelima kao povijesti djelovanja Duha u prvoj Crkvi ponovno prikaže taj događaj sa stajališta poslanja učenika. U starozavjetnom načinu razmišljanja vrijeme od 40 dana ili 40 godina je doba sazrijevanja i priprave, poput Izraelaca koji su hodom kroz pustinju sazrijevali 40 godina. Mojsije je 40 dana boravio na Gori saveza a Ilija se kroz 40 dana obnavljao u proročkom zvanju na istoj gori pred povratak svome pozivu. Isus pred uzašašće najavljuje učenicima da će ih osnažiti Duh Sveti za propovijedanje po cijelom svijetu, a anđeli potiču ondašnje i buduće Isusove sljedbenike na svjedočko djelovanje, jer će Krist ponovno doći. Time skreću njihovu pozornost na budućnost Crkve koja ima uporište u Isusovu pashalnom otajstvu. Kršćani svih naraštaja trebaju biti svjedoci Kristovi u povijesnom svijetu.
Drugo čitanje (Ef 4,1-13)
U ovom odlomku potiče apostol krštenike da žive dostojno svoga poziva na krsno pridruženje Kristu i Crkvi. Traži da njeguju ljubav, jedinstvo i mir kao vrednote zajedništva s Bogom i međusobno. Jezgrovita rečenica: “Jedan Gospodin, jedna vjera, jedan krst” je kratka ispovijest vjere povijesnih čitalaca koji su se obratili iz poganskog mnogoboštva na vjeru u Boga jedinoga. Vrline ljubavi, jedinstva i mira moguće je njegovati zato što proslavljeni Krist daje karizmatične predstojnike i učitelje koji zajednicu vode i izgrađuju u ljubavi. Crkva opremljena vidljivim vodstvom i darovima Duha raste u povijesnom svijetu.
“Činite mojim učenicima sve narode” (Mt 28,16-20)
Ovo evanđelje imat ćemo u ovoj liturgijskoj godini na Svetkovinu Presvetog Trojstva. Tada će međutim u liturgiji biti naglasak na dioništvu vjernika u životu Oca, Sina i Duha Svetoga, na životu trojedinog Boga koji ih pripušta u savez sa sobom. Danas je naglasak na učeničkom svjedočenju i privlačenju ljudi iz različitih naroda na učenički hod za Isusom. - Jedanaestorica su poslušala poruku uskrslog Krista koji im je prigodom ukazanja ženama na grobu poručio neka idu u Galileju gdje će ga vidjeti (Mt 28,10). Galileja je polupogansko područje Izraela gdje je Isus proveo najveći dio svoga mesijanskog djelovanja i tamo je izrazio zahvalnost Ocu što maleni i od farizeja zapostavljeni Galilejci u njemu vide Očeva izaslanika (Mt 11,25-27). Iz Galijeje treba početi misijsko djelovanje apostola među poganima.
Učenici padaju ničice pred uskrsnulim Kristom, što znači da se Isus uskrsnućem preobrazio, nije ušao u još jedan zemaljski život. Kad ističe kako mu je dana “sva vlast na nebu i na zemlji”, skreće pozornost da je nakon muke i smrti ušao u proslavljeno stanje koje se tiče svakog ljudskog bića i svih naroda na zemlji. Vlast koju je Otac dao Sinu nije poput vladavine zemaljskih gospodara nego sposobnost spasavanja i ulaženja u osobni odnos sa svakim krštenikom a da u isto vrijeme može ostati otvoren za nove vjernike. “Pođite dakle i činite mojim učenicima sve narode!” Zato što je Isus proslavljen, zato što može i hoće spasavati sve ljude, njegovi povijesni svjedoci trebaju poći među poganske narode. Ovdje u grčkom stoji “panta ta ethne – sve poganske narode”. To znači da ne trebaju čekati eventualni dolazak pogana u zemlju Izraelovu na poklon Bogu u njegovu hramu u Jeruzalemu nego poći k njima. To također znači naučiti njihove jezike te u njihovu kulturu “prevesti” Isusova djela i riječi, inkulturirati se među one kojima naviještaju Kristovo evanđelje.
Povijesni Isus osjećao se prvenstveno poslanim “izgubljenim ovcama doma Izraelova” (Mt 10,6), ali je u susretu sa strankinjom koja je uporno molila da joj ozdravi bolesnu odraslu kćer nagovijestio vrijeme odlaska njegovih učenika među pogane (Mt 15,21-28). Matejeva povijesna zajednica sastojala se prvenstveno od obraćenih Židova, jer on pretpostavlja da njegovi povijesni čitatelji poznaju židovsko Sveto pismo i vjerske običaje. U prikazivanju Isusova susreta sa strankinjom i ovakvom formuliranju Isusova uskrsnog naloga htio je svoju povijesnu zajednicu potaknuti na otvaranje prema poganima. Apostoli, njihovi suradnici i kršteni Židovi trebaju se tako ponašati prema poganima da se oni koji pokažu zanimanje za Isusovo pokret mognu osjećati dobro došlima te ustrajati u vjeri. Zato “činiti poganske narode Isusovim učenicima” znači pred njima se učenički ponašati te biti znak i sredstvo Isusove ljubavi prema svima.
Pitanja za tiho razmišljanje: 1. Što mi znači učenički hod za Isusom kojemu je Bog dao moć usrećivati i spasavati? 2. Ohrabrujem li svojim djelima i riječima druge da se učenički pridruže Kristu i ustraju u crkvenom zajedništvu?
MOLITVA VJERNIKA NA UZAŠAŠĆE
Svećenik:
Na ovaj dan Kristova uzašašća čuli smo u evanđelju kako proslavljeni Isus šalje svoje apostole da čine njegovim učenicima sve narode i obećava da će ostati sa svojim vjernicima do svršetka svijeta. Ohrabreni tim poslanjem i obećanjem, uputimo svoje zajedničke molitve.
Čitač:
- Za papu i biskupe Crkve: da ih jačaš u njihovoj službi Kristovih svjedoka među različitim narodima svijeta, molimo te…
- Za osobe na vlasti i odgovornim službama u društvu: da promiču opće dobro svih građana, svjesni svoje odgovornosti pred Bogom, molimo te…
- Za sve koji su ovog Uskrsa primili sakrament krštenja i za ovogodišnje krizmanike naše biskupije: da ustraju u životnom svjedočenju Kristova evanđelja, molimo te…
- Za osobe koje su izgubile nadu zbog materijalnih ili duhovnih teškoća u kojima se nalaze: da ih proslavljeni Krist obnovi svojim Duhom, molimo te…
- Za bolesnike u našim obiteljima i zdravstvenim ustanovama: da unatoč svojoj tjelesnoj slabosti otkriju snagu uskrslog Krista, molimo te…
- Za pokojnike iz naših obitelji i cijele župe: da uđu u spasenje i mir uskrslog Krista, molimo te…
Svećenik:
Usliši, Oče nebeski, molitve svoga naroda. Otvori nam oči i srca za puno značenje Kristova uzašašća koje je početak našeg uzdignuća na dostojanstvo tvojih sinova i kćeri. Neka nam ono donese dublje poznavanje Gospodina Isusa i ustrajni učenički hod za njim. To te molimo po Kristu Gospodinu našem. Amen.