Druga uskrsna nedjelja u godini A
KRIST USKRSLI IZMIRUJE NAS S BOGOM I S LJUDIMA
U sve tri liturgijske godine na Drugu uskrsnu nedjelju za evanđelje imamo ukazanje uskrslog Krista učenicima u Jeruzalemu „uvečer toga istog dana“ ali bez Tome te „nakon osam dana“ s Tomom. Prvo i drugo čitanje različiti su u sve tri liturgijske godine. U ovom susretu Uskrsnuli pozdravlja tri puta svoje učenike s „Mir vama“, udiše u njih novi život, osposobljava ih za mir s Bogom i za donošenje mira u srce i život ljudi. Spremni na prihvaćanje i življenje Kristova uskrsnog mira, s Tomom danas svi ispovijedamo: „Gospodin moj i Bog moj!“
Prvo čitanje (Dj 2,42-47)
Ovo je prvi od triju velikih sažetaka o životu prve Crkve prema Djelima apostolskim (usp. još 4,32-35; 5,11-16; malih sažetaka ima sedam: 1,14; 6,7; 9,31; 12,24; 16,5; 19,20; 28,30-31). Svetom Luki sažeci služe za uokvirenje različitih događaja u širu sliku o zajednici Kristovih vjernika koji pod vodstvom apostola i uz pomoć Duha Svetoga žive svoje vjerničko poslanje. U ovom sažetku kršćanima je svojstveno da svoja materijalna dobra stavljaju na raspolaganje potrebnima u zajednici, da s vjernicima židovstva nastavljaju moliti psalme u hramu te da se u kući jednoga od vjernika sastaju na „lomljenje kruha“ što je spomen na Isusovu oproštajnu večeru, današnja euharistija ili misa, kao bitna sastojnica kršćanskog identiteta.
Drugo čitanje (1 Pt 1,3-9)
Ovo je blagoslov Bogu ili zahvala za krsni preporod kojim krštenici dobivaju udio na životu uskrsnulog Krista. Odrasli krštenici zahvaljuju Bogu koji ih je krštenjem “nanovo rodio za životnu nadu”. Krsna vjera omogućuje im da smireno podnose životne teškoće, dapače da budu vjernički radosni, jer žive sa sviješću da su otkrili smisao života te da posjeduju nadu u vječno spasenje.
“Mir vama… Primite Duha Svetoga” (Iv 20,19-31)
U današnjem evanđelju Isus se ukazuje najprije desetorici ustrašenih apostola bez Tome a osam dana kasnije s Tomom. Tri puta ih pozdravlja: “Mir vama!” Udahnjuje im Duha Svetoga čineći ih dionicima svoga novog, proslavljenog života a zatim ih šalje da nastavljaju njegovo poslanje u svim drugim narodima. Razmatrajmo uskrsno obilježje mira kojim Isus pozdravlja i koji daje svojim vjernicima.
Šalom – mir je bio i još uvijek jest redovni građanski i vjerski pozdrav Židova. Time vjernici semitske kulture izražavaju jedni drugima želju za mirom kada dolaze prijateljima ili strancima te kada se od njih rastavljaju. U biblijskom ozračju šalom-mir je stanje savršenog tjelesnog i duhovnog blagostanja, vanjska i unutarnja smirenost, sreća na dug rok. Trajno blagostanje ili mir ovise od Boga, jer takav mir je Božji dar pojedincima i zajednici. Zato Stari zavjet kaže da Bog najavljuje mir svome narodu, a mnogi psalmi zazivaju mir Božji na Izrael. Takav mir ne sastoji se samo u materijalnom blagostanju, socijalnoj sigurnosti i građanskoj slobodi. Bitna sastojnica mira je pravda. U tom smislu Bog govori preko proroka: “Za glavara tvoga postavit ću Mir, Pravdu za vladara!” (Iz 60,17). Molitelji psalama sanjaju o idealnom vremenu kada će se “Ljubav i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti” (Ps 85,11). - Biblija uči da su ljudski grijesi glavni izvor sukoba među pojedincima i ratova među narodima. Grijehom pogoršavamo ili potpuno prekidamo odnos s Bogom. Grijehom također škodimo ljudskim bićima i uništavamo prirodni okoliš koji je Bog dao za uzdržavanje svih ljudi i svih generacija. Stoga stabilan i trajan mir raste iz obnove prijateljstva s Bogom, iz prihvaćanja životne ovisnosti o Bogu. Držeći na umu tu biblijsku pozadinu mira, posvetimo pozornost Isusovu uskrsnom pozdravu u današnjem čitanju. Isus je na oproštajnoj večeri kazao: “Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj ostavljam. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje. Neka se ne uznemiruje vaše srce i neka se ne straši!” (Iv 14,27). Time je pozitivno predstavio svoju nasilnu smrt. Za opreku svjetovnim vladarima koji mir nameću političkom i vojnom silom, Isus je bio mirotvorac prakticiranjem i propovijedanjem podlaganja Bogu u ljubavi te uprisutnjivanjem Božje ljubavi prema svakoj ljudskoj osobi. Posljedica takvog učenja i ponašanja bila je nasilna smrt, ali ju je prihvaćao kao žrtvu koja donosi pomirenje s Bogom i s ljudima. Sv. Pavao ovako je protumačio ovu Isusovu izreku: “Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu… Pomirismo se s Bogom po smrti Sina njegova” (Rim 5,1.10). Slično u Ef 2,14-18 Apostol uči da je raspeti i uskrsnuli Krist naš mir, jer je obnovio naše zajedništvo s Bogom i s ljudima. Uskrsnuli Krist može davati mir, jer je vez zajedništva s Bogom i s ljudima.
Uskrsnim pozdravom “Šalom – mir vama” Isus proteže dar Božjeg oproštenja na učenike koji su ga napustili na Veliki petak. Prihvaća ih iznova kao svoje prijatelje i suradnike; ponovno uspostavlja vez ljubavi s Bogom udahnjujući u njih Duha Svetoga. Čin udahnjivanja podsjeća na stvaranje prvog čovjeka: “Gospodin Bog napravi čovjeka od gliba zemaljskog i u nosnice mu udahnu dah života. Tako postade čovjek živa duša” (Post 2,7). Kao što je Bog stvorio muškarca i ženu udahnjujući u njih počelo razumskog življenja, tako uskrsnuli Krist ponovno stvara ljudski rod udahnjujući u svoje učenike i druge vjernike novi život po Duhu Svetome. - Što Isus misli kad kaže: “Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su?” To je ivanovska verzija uskrsnog poslanja ili mandata. Zapovijed kojom im povjerava da naviještaju radosnu vijest spasenja dostupnog svim pojedincima i svim narodima. Učenici će, nastavljajući poslanje Učitelja, naviještati pomirenje s Bogom te s ljudskom braćom i sestrama. Propovijedat će Isusovu pobjedu nad grijehom kojom je ponovno uspostavljeno zajedništvo ljudi s Bogom i međusobno. Njihovo misijsko djelovanje urađat će krštenjem obraćenika, što donosi oproštenje osobnih grijeha i dioništvo na novom životu uskrsnulog Krista. Oni će trebati razabirati tko je dostatno poučen i raskajan da bi bio pripušten krštenju. To je smisao izreke: “Kojima grijehe zadržite, zadržani su”.
Tjedan kasnije Isus se ukazao učenicima s Tomom. Ovaj tvrdoglavi učenik svojim pametnim sumnjama izrazio je potrebu za pravim odgovorima. Isus ga je pozdravio s drugim učenicima “Mir vama”, zatim se dao prepoznati kao Živi te Tomu vratio u zajedništvo s Bogom i s drugim učenicima. Darovao mu je svoj uskrsni mir i učinio ga apostolom Božjeg mira u svijetu grijeha i nasilja. S Tomom i mi danas priznajemo: “Gospodin moj i Bog moj!” Prihvaćamo mir Uskrsnuloga i molimo ga da nas učini živim sredstvom njegova mira u našoj obitelji, radnoj sredini i domovini.
Pitanja za tiho razmišljanje: 1. Vjerujem li da je mir s Bogom temelj trajnoga mira među ljudima? 2. Unosim li svoju vjeru u svoje ljudsko i zemaljsko djelovanje?
MOLITVA VJERNIKA NA DRUGU USKRSNU NEDJELJU U GODINI A
Svećenik:
Zahvalni za dar Kristova mira, uputimo zajedničke prošnje Bogu koji nas u Kristu pomiruje sa sobom i jedne s drugima.
Čitač:
- Za Crkvu u našoj biskupiji i diljem svijeta: da se okuplja i izgrađuje zajedničkom vjerom u Krista uskrslog, molitvom i lomljenjem kruha, molimo te…
- Za Papu, biskupe i svećenike Crkve: da budu služitelji Božjeg oproštenja i proroci mira, molimo te…
- Za narode i države današnjega svijeta: da se otvore daru Kristova mira, molimo te…
- Za kršćane koji pripadaju različitim Crkvama: da snagom vjere u Krista uskrsnuloga budu bliži Bogu i jedni drugima, molimo te…
- Za siromahe i potrebne, za izgubljene i zaboravljene: da im priskačemo u pomoć onim što jesmo i što možemo za njih činiti, molimo te…
- Za vjerne mrtve: da u Kristu uskrsnulom postignu život vječni, molimo te…
Svećenik:
Bože svemogući, daruj nam svoj mir;
mir koji nas čini radosnima u tebi i zbog tebe;
mir koji nas osposobljava da u svemu tražimo tvoju pravdu;
mir koji nas jača da trpimo za ono što je dobro i pravedno;
mir koji nas potiče da svakog muškarca, ženu i dijete smatramo prijateljem.
Usliši ovu molitvu za mir što ga dariva uskrsnuli Krist,
jer on živi i kraljuje uvijeke vjekova. Amen.